Vijesti

Kineska proizvodnja obnovljive energije će porasti na 2,7 triliona kilovat sati do 2022.

Kina je dugo bila poznata kao veliki potrošač fosilnih goriva, ali posljednjih godina, zemlja je napravila značajne korake ka povećanju upotrebe obnovljive energije. Kina je 2020. godine bila najveći svjetski proizvođač energije vjetra i sunca, a sada je na putu da proizvede impresivnih 2,7 biliona kilovat sati električne energije iz obnovljivih izvora do 2022. godine.

Ovaj ambiciozni cilj postavila je Nacionalna uprava za energiju (NEA) Kine, koja radi na povećanju udjela obnovljive energije u ukupnom energetskom miksu zemlje. Prema NEA, očekuje se da će udio nefosilnih goriva u potrošnji primarne energije u Kini dostići 15% do 2020. i 20% do 2030. godine.

Da bi postigla ovaj cilj, kineska vlada je implementirala niz mjera za podsticanje ulaganja u obnovljive izvore energije. To uključuje subvencije za projekte energije vjetra i sunca, porezne olakšice za kompanije koje se bave obnovljivom energijom i zahtjev da komunalna preduzeća kupuju određeni postotak svoje energije iz obnovljivih izvora.

Jedan od ključnih pokretača kineskog buma obnovljive energije bio je brz rast njene solarne industrije. Kina je sada najveći svjetski proizvođač solarnih panela i dom je nekih od najvećih solarnih elektrana na svijetu. Osim toga, zemlja je mnogo uložila u energiju vjetra, a vjetroelektrane su sada prošarane krajolikom u mnogim dijelovima Kine.

Još jedan faktor koji je doprinio uspjehu Kine u obnovljivim izvorima energije je njen snažan domaći lanac snabdijevanja. Kineske kompanije uključene su u svaku fazu lanca vrijednosti obnovljive energije, od proizvodnje solarnih panela i vjetroturbina do instaliranja i upravljanja projektima obnovljive energije. To je pomoglo da se troškovi održe niskim i učinilo je obnovljivu energiju dostupnijom potrošačima.

Implikacije kineskog buma obnovljive energije značajne su za globalno energetsko tržište. Kako Kina nastavlja da se okreće ka obnovljivoj energiji, vjerovatno će smanjiti svoje oslanjanje na fosilna goriva, što bi moglo imati veliki utjecaj na globalna tržišta nafte i plina. Osim toga, kinesko vodstvo u obnovljivim izvorima energije moglo bi potaknuti druge zemlje da povećaju vlastita ulaganja u čistu energiju.

Međutim, postoje i izazovi koji se moraju prevazići ako Kina želi da ispuni svoje ambiciozne ciljeve za proizvodnju obnovljive energije. Jedan od glavnih izazova je intermitentnost energije vjetra i sunca, što može otežati integraciju ovih izvora u mrežu. Kako bi riješila ovaj problem, Kina ulaže u tehnologije skladištenja energije kao što su baterije i pumpna hidroakumulacija.

Zaključno, Kina je na dobrom putu da postane globalni lider u proizvodnji obnovljive energije. Uz ambiciozne ciljeve koje je postavila NEA i jak domaći lanac nabavke, Kina je spremna da nastavi svoj brzi rast u ovom sektoru. Implikacije ovog rasta na globalno energetsko tržište su značajne i bit će zanimljivo vidjeti kako će druge zemlje odgovoriti na kinesko vodstvo u ovoj oblasti.